full screen background image

Zašto baš Inter?

Da li itko od nas zna odgovor na pitanje zašto baš Inter i zašto i dalje Inter? Da li zato što smo nekom providnošću postali žestoki navijači kluba koji je samo nekih 650 km udaljen od Zagreba, da li zato što kao dijete želiš navijati i za neki strani klub obzirom da ovi domaći baš i ne donose previše radosti u životu, da li zato što ljubav prema Interu potječe od nekakvih obiteljskih priča, da li zato što je naš tadašnji najdraži igrač prešao u Inter ili možda zato što smo jedne večeri prvi put pogledali utakmicu voljenog nam kluba i tada je sve krenulo. Ne znam što da odgovorim, ali vjerojatno se pravi odgovor nalazi djelomično u svim ovim pretpostavkama. Navijati za neki klub na čiju utakmicu ne možeš otići kad poželiš i koji je toliko daleko dosta vremena mi se činilo glupom idejom i nisam vidio smisla u tome, jer ne možeš direktno osjetiti sav bijes ili radost poslije odigrane utakmice niti možeš biti dijelom dekora na veličanstvenim stadionima. Ne možeš ni saznati puno informacija o samoj utakmici obzirom da je u to vrijeme nije svatko imao internet, novine bi samo objavile rezultat, a u samo par navrata godišnje bi mogao pogledati i prijenos na TV-u. Međutim, kada jedna veličina od igrača kao što je Djorkaeff dođe u Inter (u prvoj sezoni je bio strijelac u oba derbija della Madoninna) u kojem su još Zamorano, Angloma, Bergomi, Ince, Winter i kada uz tu vijest pročitate cijelu povijest Intera onda Vam ostaje samo jedno. Nestrpljivo čekati nedjelju jer u 18.15 h na RAI UNO počinje emisija 90 minuta na kojoj vidiš pobjedu ili poraz tvoga kluba. To iščekivanje je bilo nevjerojatno i jednostavno te držalo cijeli tjedan, a izgled ponedjeljkom je odavao koliko uspješan je bio taj vikend. Te godine 1996/97 Inter je na moju veliku žalost osvojio treće mjesto iza jakog Juventusa i Parme, te u finalnoj utakmici protiv Schalkea ispustio KUP UEFA, i to nespretnijim izvođenjem jedanaesteraca. E ta utakmica je bila najbolji pokazatelj koliko živaca će biti potrebno izdržati biti navijač Intera. Kao da je bila nagovještaj svega što dolazi.

Odmah sljedeće godine Inter je deklasirao Lazio u još jednom finalu Kupa UEFA-e (Zamorano je bio proglašen najkorisnijim igračem utakmice) i nakon toga Inter do 2006 godine nije osvojio ništa (osim Kupa u sezoni 04/05 protiv Rome). Dakle, punih 7 sezona vitrina je ostajala prazna, a svaka sezona je završila gorčinom i bijesom jer još jednom se utvrdilo da nismo zreli sa veće pothvate (često se po talijanskim medijima spominjao i sindrom prokletstva), unatoč tome što Interu nikada nije nedostajalo velikih imena i velih pojačanja, pa samim tim ni želje za osvajanjem Italije i Europe. Ali sve je bilo jako nedostižno. Čak je i do današnjeg dana osvajanje Lige prvaka ostalo san, te je još uvijek u meni prisutan nekakv osjećaj bijesa jer znam da nam malo nedostaje, a opet tako puno. Svakog ljeta redovito pratim sva nagađanja o tome tko bi mogao doći u Inter i prije svake sezone sam siguran da je ovo ta sezona koja će dokazati ostatku svijeta da je Inter najveći klub. I na kraju ostanu samo nevjerica i razočaranje. Ali, ostati ipak toliko zaluđen prema Interu i redovito proživljavati svaku utakmicu znači da si navijač i da u srcu postoji mjesto za samo jedan klub.

Međutim biti navijač Intera je ostala jedna od osobina s kojom se ponosim i koja me čini dijelom nečega važnog, a što je u velikoj mjeri uzrokovano i osnivanjem Inter kluba Rijeka te postajanjem njegovim članom. Zato bi i ja apelirao na sve članove da što aktivnije sudjeluju u radu kluba davanjem savjeta, primjedbi, izražavanjem svojeg mišljenja na forumima, te naravo i po mogućnosti, odlascima na utakmice. Tko zna što nam još može pružiti sudjelovanje u ovom klubu te će samo vrijeme pokazati koliko smo svi maštoviti i poduzetni, ali sam siguran da će u mome srcu bez obzira na sve biti mjesta samo za Inter i da ne mogu dočekati dan kada ću opet doći na Giuseppe Meazzu i zapjevati Pazza Inter Amala.

Autor:
Ibra




17 thoughts on “Zašto baš Inter?

  1. billyRi

    Ibra svaka čast, lijepo napisano, zbilja kada sam čitao osječao sam trnce jer sve je to istina koja je bila nekad bolna ali sve se plaća sve se vraća…FORZA INTER…lijepo je biti INTERISTA i jučer i danas i sutra…

  2. nraguz

    Ne zaboravi zašto nismo 1998. osvojili scudetto. Sjeti se 26.4. i direktnog dvoboja s Juventusom i neviđene krađe. A kolo prije poništenog gola Empoliju protiv Juvea kada je lopta bila za tri puta prešla crtu… Zato smo uzeli s ponosom onaj 2006. Taj je za Ronalda (on ga doduše nije zaslužio) Gigi Simonija, Djorkaeffa, Zamorana, Bergomija, Moriera, Westa, Recobu, Pagliucu, Simeonea i Zanettija (doduše on ih je na kraju skupio još)!

  3. stefi

    Dobar članak, odmah mi je palo na pamet koliko puta sam na večer krenul spovat razočaran i zabrinut, ili koliko puta prije početka sezone sam bio siguran ova je naša. Bili je dosta naših pogrešaka ali i stvari na koje nismo mogli utjecati. Ali sve jedno nije mi krivo niti za jednu neprospavanu noć, ili niti za jedno (a bili ih je jako, jako puno) neispunjeno očekivanje. S ponosom sam stalno nosio crnoplavi dres, gušt mi je bil stavit ga i prošetat se s njim. Ponosam sam na inter i njegove navijače. Pričam frendovima, mahom navijačima Juvea i Milana i o ovoj stranici, zavide i to jako, oni za to nisu sposobni. Posljednje 4 sezone u Italiji su konpenzacija za 90-te, ali za menene nedovoljna očekujem veče stvari i siguran sam da u budučnost dolaze još bolje sezone i još više radosti za Interiste. Pozdrav svima.

  4. zoki vk

    kakav predivan tekst u svakoj recenici sam pronasao sebe i toliko tuge i toliko radosti,stvarno me je dirnulo i kao da sam ja sam pisao a ne netko drugi hvala IBRA i svaka cast.FORZA INTER!!!!!!!

  5. danijel1908

    Svakog ljeta redovito pratim sva nagađanja o tome tko bi mogao doći u Inter i prije svake sezone sam siguran da je ovo ta sezona koja će dokazati ostatku svijeta da je Inter najveći klub. I na kraju ostanu samo nevjerica i razočaranje….prije svake sezone kolegama govorim”ove godine uzimamo sve,vidi koga smo doveli”kao da cetam svoje misli….inter je klub za koji se zivi…forza inter!!!!

Odgovori